Kao povremene i redovne publikacije čije trajanje nije unaprijed određeno, č. su svjedoci svoga vremena. Oni koji objavljuju priloge iz književnosti, umjetnosti, politike, društvenog i gospodarskog života, čuvari su dijela nacionalne memorije. Oni, pak, iz znanosti, važni su kao intelektualna spona sa svijetom u kojemu je ta duhovna djelatnost postala dominantnom u drugoj polovici 20. stoljeća. Kao vrsta publikacije nastali su iz almanaha i kalendara. Prvi se javljaju u 17. st. (Francuska 1665, Engleska 1665, Italija 1667, Njemačka 1670, Amerika 1741...). U 19. st. javljaju se i tzv. indeksni č. (npr. Index medicus, 1889), a u 20. st. elektronički; takav, prvi s punim tekstom bio je Online Journal of Current Clinical Trials, 1992 . Razvitak se znanosti ima zahvaliti i pojavi č. kao novoga komunikacijskog medija koji ni do danas nije zamijenjen.

Hrvatske ćemo č. prikazati u njihovom povijesnom slijedu:

•  prve pojave č. u nas sredinom 19. st.;

•  raznovrsnost osamostaljivanja naše kulturno-političke sredine u drugoj polovici 19. st. do Prvoga svjetskog rata;

•  razdoblje između dva svjetska rata;

•  druga polovica 20. i

•  početak 21. stoljeća.

Tijekom ovih razdoblja č. su nastajali, trajali i nestajali, a neki su se kroz različite mijene, održali kroz više od jednog razdoblja. Ti su i najvrijedniji svjedoci naše prošlosti i sadašnjosti. Tako i danas u Hrvatskoj izlazi petnaestak č. kojima je početak u 19. st.

1. razdoblje - Najstariji č. u Hrvatskoj sa sačuvanim samo jednim brojem, jest Agramer Theatar Journal (1815). Na njem. jeziku izlazili su i Luna, Agramer Zeitung (1826-58), Croatia (1839-42), Der Pilger (1841-)47), s nekoliko pjesama na hrv. jeziku.

Prvi hrvatski č., narodan po duhu i jeziku jest Danica horvatska, slavonska i dalmatinska , odnosno Danica ilirska (1835-67. uz prekide). Iako skromna po prilozima i izgledom (javila se kao tjedni prilog Gajevih Narodnih novina) bila je vjesnikom preporodnih težnji iliraca vođenih zajedničkim idealom jedinstvenog hrvatskog književnog jezika i pravopisa, no ugled joj počinje opadati već 1842. pojavom Kola , našeg prvog pravog književnog č. koji je izlazio neredovito do 1853, a i dalje. U Zadru, od 1844-49., izlazi Zora dalmatinska , prvi književni č. tiskan na hrvatskom jeziku u Dalmaciji. Mada je u doba ilirizma književni rad smatran najprečom narodnom potrebom, osnutkom Hr. gospodarskog društva (1841), počeo je izlaziti (1842-) Gospodarski list , prvi naš stručni č. i najstariji hrvatski č. koji izlazi bez prekida sve do danas. Zagrebačka biskupija izdaje za svoje potrebe od 1849-1945. glasilo Katolički list i sa znanstvenim prilozima.

Revolucionarna 1848. nije imala značajnijeg odjeka u našim č. Za Bachova apsolutizma pak, uz jedini književni list Neven (1852-58), javljaju se za našu kulturu važni č.: I. Kukuljević-Sakcinski izdaje prvi znanstveni č. Arkiv za povestnicu jugoslavensku (1851-75., 12 knjiga); u Zadru izlazi Pravdonoša (1851-52), prvi pravni č. kod južnih Slavena, a 1859. počinje izlaziti i naš najstariji i glavni pedagoški č. Napredak (od 1946-90. izlazio kao Pedagoški rad) koji traje bez prekida do danas.

Nakon povratka ustavnosti nastaju povoljnije prilike i za č., pa se odmah javlja niz književnih, ali su kratkog vijeka. Tek pojavom Vienca (1869-1903), hrvat. književnost dobija za dugo razdoblje svoj središnji č.. Javljaju se i č. za mladež, ističemo Smilje (1873-1945). Do osnutka Akademije znanstvenici su se okupljali oko Književnika (1864-66). Taj je č. odraz koliko holističkog pristupa kulturi toliko i male specijalizacije u društvu, pa su prirodne znanosti tada u č. još zajedno s humnističkim i društvenim disciplinama. Po svom sadržaju na njega se nastavlja 1867. Rad JAZU (od 1991- Rad HAZU ). Prvih deset godina svoga izlaženja jedini znanstveni č. u Hrvatskoj.

2. razdoblje - Posljednjih desetljeća 19. st. č. su u porastu i po broju i po vrstama. Javljaju se listovi za zabavu i pouku, koji su mahom obiteljskog karaktera, npr. Dom i sviet (1888-1923), prvi zabavni ilustrirani magazin, pa Zvekan (1867-69), prvi humorističko-satirički list. Strukovna udruženja zasnovala su nekoliko č. koji su imali temeljno značenje za razvoj pojedinih znanstvenih disciplina. Najviše č. pokrenuto je iz povijesti i arheologije od kojih neki izlaze i danas (npr. Vj. Hrvatskoga arheološkog društva, uz prekide od 1879-; Vj. za arheologiju i historiju dalmatinsku, od 1878-1920. kao Bulletino di archeologia...) Od ostalih strukovnih č. značajniji su: Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu (1875-1945), a osobito č. Liječnički vjesnik (1877- ) te Šumarski list (1877- ), oba bez prekida u izlaženju. Znameniti su i Glasnik hrv. naravoslovnoga (prirodoslovnoga ) družtva (1886-1938), znanstveni č. za unapređivanje prirodnih znanosti, iz kojega su se izdvojili današnji č. Priroda (1911- ), Glasnik matematički (1946- uz promjenu naslova) i Periodicum biologorum (1947- s promjenom naslova); stručni list Viesti Kluba inžinira i arhitekata (1880-1944. uz promjene naslova), te Nastavni vjesnik (1892/3-1943, ponovno od 1996-). Umnožavaju se i č. različitih gospodarskih grana, obrta, športa, a neki od njih, uz češće promjene naslova, još uvijek izlaze (npr. Hrvatska pčela 1881-, Lovački vjesnik 1889-).

Časopisi s kraja 19. st. do Prvoga sv. rata odražavaju različitosti kulturnih i političkih pogleda, tj. sve veću diversifikaciju društva. Mladi, koji uglavnom studiraju u inozemstvu (Prag, Beč) nezadovoljni stanjem u politici, literaturi, umjetnosti, pokreću svoja glasila u kojima se miješaju estetski i socio-politički nazori. Dok Pražani u svojim glasilima ( Hrvatska misao, Novo doba i dr.) ističu politička, socijalna pa tek onda književna pitanja, samostalnost literature zastupaju Bečani u našem prvom modernom č. Mladost (1898), Hrvatskom salonu i najreprezentativnijem glasilu Mladih mjesečniku Život (1900-01). Od šezdesetak č., koliko ih je izlazilo u razdoblju Moderne, njih tridesetak su bila glasila mladih, koja su brzo i nestajala. Mladi su 1906. pokrenuli Savremenik , ljetopis Društva hrvatskih književnika, koji je do 1921. središnji književni č. (izlazio s prekidima do 1941). Književni je rad sve više obojen politikom, pa pravaški orijentirani pisci pokreću Hrvatsku smotru (1906-10), a pravaški đaci Mladu Hrvatsku (1908-14), dok integralnom jugoslavenstvu teži Hrvatski đak (1907-11) i dr. Novokatolički pokret javlja se kao reakcija na antiklerikalizam mladih i ima svoje č. Luč (1904-41) i Hrvatsku prosvjetu (nastavak Prosvjete 1893-1913) 1914-40. I u Istri se javlja nekoliko hrvatskih č., najznačajniji Narodna prosvjeta (1906-14).

3. razdoblje - Za Prvoga svj. rata pokrenut je književno-politički list Hrvatska ( Jugoslavenska ) njiva (1917-26) koji okuplja građanske kulturne snage. Kao izraz novih umjetničkih nastojanja, a iskazujući sav nemir, košmar i strah ratnih i poratnih godina javljaju se č. kojih su nositelji pojedinci: U. Donadini i A.B. Šimić, pa M. Krleža i A. Cesarac. Iako kratkog vijeka njihovi su č. ostavili traga u našoj književnosti; oni su “motori književnosti”, književnog života koji je dinamičniji nego ikad ranije, a i kasnije. Nakon 1925. č. ukazuju na idejno stišavanje, npr. Književnik (1928-39).

Javljaju se i ilustrirani listovi namijenjeni širokim slojevima: tjednik Svijet (1926-38) ili šaljivi list Koprive (1906-41). Politikom i društvenim pitanjima općenito bavi se Nova Evropa (1920-41) jedan od “najstabilnijih i najbolje držećih č. za sva društvena pitanja”. Izlazi i više č. namijenjenih ženama.

Zbog narasle književne produkcije MH pokreće Hrvatsku reviju, (1928- 44, 1991- ; od 1951-90. izlazila u inozemstvu) koja postaje vodećim književnim č. Dulje je izlazila Hrvatska smotra (1933-44) koja znatnu pozornost posvećuje političkim i ideološkim pitanjima. Mnogi su č. kratka vijeka, iako je pojava nekih pobudila veliko zanimanje i znatno su utjecali, posebno na mlade, npr. Krležini Danas (1934) i Pečat (1939-41). Od važnijih, vjerski su č.: Bogoslovska smotra (1910-19, 1923- ), Život (1919-41, od 1971- kao Obnovljeni život ).

Javljaju se i novi č. iz prirodnih znanosti. Mnogi i danas izlaze, trajno, ili s prekidima, pod prvim naslovom ili mijenjajući ga prema potrebama struke ili političkih okolnosti: Croatica chemica acta , od 1927, ali s promjenama naslova, pa Acta Croatica botanica , 1925-, Hrvatski geografski glasnik , 1929-, Agronomski glasnik 1930-, Veterinarski arhiv , 1930-) i dr.

4. razdoblje - Nije lako dokumentirati promjene hrvatskog časopisnog izdavaštva u razdoblju 1941-45. U tom je vremenu mnogo č. prestalo izlaziti, pa i onih, koji su se tek bili pojavili. Među više od 250 naslova koji su izlazili, manji su dio bila strukovna glasila i zabavni č. Tijekom 1945-46. od svih prijeratnih č. izašlo je njih samo dvanaest. Razdoblje nakon, bitno se razlikuje od onoga prije Drugoga svjetskog rata, koje je bilo najplodnije po književnim č. Sve brojniji č. odraz su izmijenjenih društvenih i političkih okolnosti, razvitka i specijalizacije znanosti i u nas, kao i decentralizacije izdavaštva. Prema Statistič. god. SRH broj je č. ovako rastao: 1950. – 63, 1960. – 223, 1970. – 383, 1980. - 304 i 1989. – 404. Bilo je 531 č. koji su 1989. izlazili od 1945. bez obzira jesu li počeli izlaziti i prije 1945.

Književni č. ne dominiraju, njihova se uloga u odnosu na ranija razdoblja bitno mijenja. Središnji je č. Republika (1945- ), pridružuje mu se Forum 1962-. Reagirajući na poratni diktat socijalističkog realizma u književnosti i umjetnosti uopće, najmlađi pisci pokreću nove č. (npr. Izvor 1948-51, Krugovi 1952-58) koji su otvorili našu književnost i kulturu uopće europskim utjecajima. Matica je 1948. ponovno pokrenula Kolo, koje je s prekidima izlazilo do 1971. kada je zabranjen njen rad, a ponovno se pojavilo 1991-, te Kritiku (1968-71), središnji teorijski č. hrvatskoga proljeća. Od 1972-93. ne izlazi ni Prosvjeta , mjesečnik Srpskog kulturnog društva (ponovo 1994-). Šezdesetih javlja se nekoliko značajnijih regionalnih književnih č. kao i posebni za kajkavski odnosno čakavski jezik, književnost, i kulturu.

Znanstvene radove iz filologije i lingvistike donosi više č. i zbornika (navodimo samo Jezik 1952/53- ), a njih nekoliko izučava strane jezike i književnosti.

Brojni se č. bave likovnim umjetnostima i njihovom poviješću ( Peristil 1954 - , Život umjet. 1966-) glazbenim ( Arti musices 1969-, Int. Rev. of the Aestetics and Sociology of Music 1970-), kazališnim i filmskim stvaralaštvom ( Filmska kultura 1957-90, Hrv. filmski ljetopis 1995-) te arhitekturom i prostornim planiranjem ( Arhitektura 1947-, ČIP 1954-).

Središnji č. za etnografiju, etnologiju i folklor je Narodna umjetnost (1962-).

Od 1964-74. izlazio je opći filozofski č. Praxis , pa Filozof. istraživanja (1980-), a filozofijom u Hrvata, osobito starijom bave se Prilozi za istrazivanje hrvatske filozofske baštine (1975-).

U obradi povijesti, posljednjih godina osobito hrvatske, ističu se Historijski zbornik (1948-), Časopis za suvremenu povijest (1969-), Povijesni prilozi (1982-), pa Jadranski zbornik (Pula/Rijeka, 1956-), kao i publikacije HAZU i sve mnogobrojniji regionalni zbornici.

Uz već spomenute važniji su arheološki č. Arheolo{ki radovi i rasprave (1959- ), Diadora (Zadar, 1959- ), Histria archaeologica (Pula 1970- ), a iz arhivistike Arhivski vjesnik (1958- ).

Brojni su č. s teologijskim i vjerskim sadržajima: Crkva u svijetu (Split 1966-), Kačić (Split 1967-), Svesci Kršć. sad. (1967-), Poljica (Gata 1967-), Riječki teološki č. (1993-).

Pedagogijskom teorijom i praksom, školstvom i obrazovanjem bavili su se mnogi č., no većina je bila kratka vijeka. Uz dugovječni Napredak valja istaknuti: Školski vjesnik (Split 1951-), Život i škola (Osijek 1952-), Scuola nostra (Rijeka 1969-). Dječjem stvaralaštvu okrenuta je Umjetnost i dijete (1969-97).

Znanost, ponajprije, istražuju Encyclopaedia moderna (1966-76, ponovno 1992- ) i Scientia (Yugoslavica) (1975-91).

Časopisi za opća društvena pitanja su: Kulturni radnik (1948-90), Naše teme (1957-90), Politička misao (1964- ), Pogledi (Split 1969-89), Pitanja (1969-89), Argumenti (Rijeka 1976-1986), te noviji Društvena istraživanja (1992-), Polemos ( 1998-).

Središnji č. za knjižničarstvo je Vj. bibliotekara Hr. (1950-), za muzejsku djelatnost Muzeologija (1953-), a značajniji č. iz teorije informacija, informaijcskih i računalnih zn., telekomunikacije i automatizacije su: Automatika (1960-), Informatologia (Yugoslavica) (1969-), Zbor. radova FOI Varaždin (1977-), CIT (1993-) kao i sve brojnije popularne revije Bug (1992-), Vidi (1994-)...

Sociologijska pitanja raspravljaju Žena (1957-91. nastavak Žene u borbi 1943-56), Sociologija sela (1963-), Revija za sociologiju (1971-), Socijalna ekologija (1992-), Medijska istraživanja (1995-), a psihologijska Revija za psihologiju (1970-91), nastavlja se kao Review of psychology (1994-). Istraživanjima migracija i narodnosti bave se Migracijske teme (1985-) i Matica (1951-) č. Hr. matice iseljenika.

Mnogo je č. s gospodarstvenom tematikom, a bave se općim i regionalnim problemima. Izdaju ih strukovne udruge i institucije, a svoje zbornike izdaju ekonomski i srodni fakulteti u Zagrebu, Rijeci Splitu, Osijeku i Dubrovniku. Središnji č. za ekonomsku teoriju i praksu jest Ekonomski pregled (1950-); za financijsku Financijska praksa (1997-); za turizam Turizam (1953-) i Acta turistica (1988-); te za pomorstvo Pomorski zb. (1963-).

Od 1947-89. je Naša zakonitost , koja se nastavlja kao Zakonitost (1990-93) bila središnji č. za pravnu teoriju i praksu, a od 1997- s istim podnaslovom izlazi Vladavina prava . Svim pravnim pitanjima bave se i glasila naših pravnih fakulteta u Splitu, Rijeci, Osijeku, te najstariji Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1948- ). Sve je više č. okrenuto posebnim pravnim disciplinama. Od 1927 . nastavlja s neprekinutim izlaženjem č. Odvjetnik .

Prirodoslovno-matematički č. uglavnom su glasila znanstvenih i stručnih udruga te znanstvenih institucija. Uz već spomenute središnje č. pojedinih znanosti: čije se izlaženje proteže kroz više od jednog razdoblja, ima ih dosta samo iz novijeg razdoblja, npr. Fizika A i Fizika B (1992- ; kao Fizika 1968-91).

Uz interdisciplinarni biomedicinski č. Collegium antropologicum (1977- ), znanstvene i stručne radove iz pojedinih užih disciplina, pretežito vezanih za živi svijet (biologiju), ali iz raznih aspekata objavljuju npr.: Larus (1947- ), Acta Adriatica (Split 1932/36-), Thalassia Jugoslavica (1956/59-91), Entomologia Croatica (1971- uz promjenu naslova).

Zatim su tu za istraživanja Zemlje: Geologia Croatica (1992- kao Geološki vjesnik 1947-91), Acta geologica (1956- ), Acta geographica Croatica (1992. od 1958-91. više puta mijenjala naslov), Geografski horizont (1955-), Geofizika (1984- od 1967-82. pod drugim naslovima.

Redovito još od 1911. izlazi Priroda , “najstariji ekološki č. na svijetu”, a socijalno-ekološkim problemima čovjekovog opstanka i društvenog razvitka, uz one prirodoslovnog usmjerenja, tu su i oni ostalih usmjerenja navedenih u naslovu: Gospodarstvo i okoliš (1993- ), EGE: energetika, gospodarstvo, ekologija, etika (1993- nadomješta Energetičara , 1972-92).

Primjene su prirodnih znanosti vrlo različite, što se odražava i na našim č. Iz kemijske tehnologije, odnosno srodnih industrija su: Nafta (1950- ), Kemija u industriji (1952- ), Goriva i maziva (1973- ), Polimeri (1980- ), Food technology and biotechnology (1996- koji je od 1963-95. tri puta mijenjao naslov) i dr. Ostali tehnički č. jesu: Geodetski list (1947- kojemu je prethodilo Glasilo geometara Kraljevine SHS 1919-41), Građevinar (1949- ), Brodogradnja (1950- ), Drvna industrija (1950- ), Tekstil (1952), Energija (1952- uz promjenu naslova), Ceste i mostovi (1953- ), Elektrotehnika (1958- ), Strojarstvo (1959- ), Metalurgija (Sisak 1962- ), Suvremeni promet (1979- ), Acta graphica (1989- ).

Posebno je mnogo medicinskih č. Važnijim općim medicinskim č. uz već spomenuti Liječnički vjesnik , mogu se smatrati: Acta medica Croatica (1991- sljednik A. medica Iugoslavica 1947-91), Croatian medical journal (1992- kao Radovi Med. fak. u Zagrebu 1953-91), Acta clinica Croatica (1991- od 1962-90. Anali Kliničke (Opće) bolnice “Dr. M. Stojanović” ), te nekoliko regionalnih, kao i više njih iz nekoliko specijalnosti. Među starijima i trajnijima su Acta pharmaceutica (1992- od 1951-91. kao A. pharmaceutica Jugoslavica ), Farmaceutski glasnik (1945- ) i Medicus (1933/34-41. i ponovo od 1992- , a kao Saopćenja Pliva 1954-90), Acta stomatologica (1966-).

Uz već spomenute opće č. za poljoprivrednu znanost i praksu, izlazi više specijaliziranih, npr.: Glasnik zaštite bilja (1978- kao Biljna zaštita od 1957-77), Poljoprivreda (Osijek, 1995- koja je nastala spajanjem dvaju glasila i više puta mijenjajući naslov od 1971-89).

Uz dugovječni Šumarski list, znanstvene radove iz šumarstva objavljuju i Krš Jugoslavije (1957-91), Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko (1966- ) i Mehanizacija šumarstva (1978- ), a Hortikultura (1951- nastavak Našeg vrta 1934-41) č. je za parkovno uređenje.

Stočarstvo (1947- ) središnji je č. za tu struku, a važniji su još Krmiva (1959- ) i Mljekarstvo (1951- ).

Devedesetih godina 20. st. stvaranjem samostalne države Hrvatske domaći su č. doživjeli različitu sudbinu. Većina znan. i struč č. pokazala je iznimnu vitalnost i nastavila je izlaziti (često s promijenjenim naslovom i nakladnikom), što ukazuje na njihovu dobru ukorijenjenost u našoj znanstvenoj i stručnoj sredini. Manje značajni časopisi (lokalna zajednica, društveno.-polit. organizac., škola, tvornica i sl.) gotovo su nestali.

5. razdoblje - Početkom 21. st. u Hrvatskoj je izlazi preko 2000 č. (prema Statis. ljetopisu RH) od čega na stranim jezicima oko 10%, što ukazuje na oporavak časopisnog izdavaštva u nas. Karakterizira ih, s jedne strane velik broj popularnih, revijalnog tipa, posebno iz novih tehnologija, a s druge pak, regionalni povremenici ponajviše sa zavičajnim povijesnim temama. No najznačajnija novina je pojava sve većeg broja tiskanih, uglavnom znan. i struč. č. s elektroničkom inačicom (oko 150 naslova), kao i samo elektroničkih (oko 180 naslova).