Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo


Elektroničke knjige

Elektronička knjiga (e-knjiga) je uređaj koji oblikom i načinom primjene podsjeća na klasičnu knjigu, no sadržaj više nije riječ tiskana na papiru.  Tekst je sad u digitalnom obliku zapisan u memoriji uređaja.  Umjesto velikog broja stranica tu je sada samo jedan ekran (u zadnje vrijeme i dva ekrana tako da bi e-knjiga još više podsjećala na pravu knjigu) na kojem se sekvencijalno mogu prikazivati dijelovi teksta.  U praksi postoji više vrsta uređaja na kojima je moguće čitati knjige u digitalnom obliku:

Prvo su uređaji koji služe samo za čitanje i o kojima će ovdje biti riječi. 

Drugo su multifunkcijski uređaji, tzv. PDA uređaji, koji osim čitanja omogućuju razne druge pogodnosti.  Posjeduju software e koji podržavaju različite zabavne sadržaje pa tako omogućuju npr. slušanje muzike preko MP3 player a ili igranje video igrica, te posjeduju razne dodatke kao što su diktafon, kalkulator, adresar, kalendar itd..  Kako oni nisu dizajnirani da omoguće ugodno i dugotrajno čitanje, što im i nije primarana funkcija, oni najtraženiji književni naslovi još uvijek nisu dostupni na takvim uređajima.  No, unatoč tome PDA uređaji su uvelike zaslužni za popularizaciju e-knjiga.  

Treća vrsta uređaja su stolna ili prenosiva računala na kojima se za čitanje najčešće koriste Microsoft ili Adobe software i.

Uređaji koji služe samo za čitanje ili kako ih još zovu dedicated reading devices su najbolji izbor za svakoga tko želi iskustvo čitanja e-knjige učiniti što ugodnijim i što više ga približiti iskustvu čitanja klasične, knjige od papira.  Najveći i najskuplji dio jednog takvog uređaja je LCD ekran koji je osjetljiv na dodir pa je za promjenu stranice teksta dovoljan kratki prolazak prstom po ekranu (kretnja koja oponaša listanje stranica knjige).  On se nalazi unutar plastične obloge, veličine otprilike kao što je i veličina prosječne knjige, sa nekoliko jednostavnih tipki koje omogućavaju upravljenje izbornikom, pomicanje teksta, okretanje stranice i sl..  Izbornik koji je dostupan na ekranu omogućuje razne dodatne funkcije kao što su dodavanje komentara, označavanje pojedinih dijelova teksta, pristup rječniku itd..  Na ekranu je obično odjedanput moguće prkazati manje teksta nego što se nalazi na jednoj stranici knjige, zbog manje rezolucije i kontrasta, no dovoljno da bi se izbjeglo prečesto "okretanje stranica" kao što je to slučaj kod manjih, PDA uređaja.   Nezaobilazan dio jednog takvog uređaja su baterije koje s jednim punjenjem omogućuju nekoliko sati čitanje na najrazličitijim mjestima.  Interna memorija e-knjiga je oko 10 MB, što je dovoljno za pohranu oko 20-tak knjiga, no obično postoji i eksterna mogućnost proširenja memorije memorijskim karticama. 

Prednosti koje e-knjige donose su brojne.  Kada jednom kupite uređaj na njega možete odjednom pohraniti više naslova, pa u principu noseći jednu knjigu nosite ih mnogostruko više.  Naslovi se i kupuju i bivaju isporučeni preko telefonske linije (interneta), te je stoga vrijeme od narudžbe do primitka željenog naslova znatno skraćeno. Sadržaje možete uvijek zamijeniti novima, a u isto vrijeme pri tome ne trošite nikakav materijal što je s ekološke strane vrlo poželjno.  Za izdavače nema brige oko naklade, a proces distribucije i prodaje postaje znatno jednostavniji, brži i jeftiniji (čak do 95% u odnosu na klasičnu knjigu).  Još kad se tome doda da je u mnogim dijelovima svijeta teško doći do željene knjige i da je ona često jako skupa zbog slabe infrastrukture, pogodnosti koje donosi e-knjiga su ogromne.

No, unatoč svim tim prednostima e-knjige još uvijek nisu pronašle put do većeg broja korisnika.  Većini je novi medij i dalje puno nespretniji od klasične knjige koju je trebao zamijeniti.  Prigovori se uglavnom odnose na lošu kvalitetu ekrana koja se očituje u tome da nisu ugodni za dulje čitanje, ali važnu ulogu igra i cijena.  Iako su cijene pale, još i  danas su najkvalitetniji uređaji preskupi za prosječnog čitatelja i dostižu cijenu do 400$, što koči prodaju i onemogućuje profit.  Tako su neki od najvećih pobornika nove izdavačke tehnologije, kako prozvođači uređaja tako i nakladnici, bili primorani odustati od e-knjiga.  Najbolji primjeri za to su Gemstar TV Guide International , čiji su uređaji prije nekoliko godina bili najprodavaniji, i Barnes&Noble jedan od najvećih online prodavača naslova.  Obje kompanije su sredinom prošle godine objavile da prestaju s prodajom e-knjiga, ocijenivši da one još nisu privlačne čitateljima ni kvalitetom ni cijenom.  Krajem 2003., nakon zatvaranja Barnes&Noble a, Adobe je pokušao oživiti zamrlo tržište e-knjigama pokrečući vlastitu online prodaju.

Svaki uređaj ima svoj identifikacijski kod koji je nužan pri download u nekog naslova, a na taj se način izdavači elektroničkih knjiga štite od piratstva.  No, najviše poteškoća korisnicima uređaja stvara to što gotovo svaki od proizvođača uređaja koristi neki svoj software što znači da su digitalni formati različiti, štoviše međusobno nekompatibilni i konkurentski (npr. Gemstar ov .rb, Microsoft ov .lit, Adobe ov .pdf itd.).  Zbog toga su vlasnici uređaja često primorani nabavljati posebno formatirane knjige posredovanjem proizvođača uređaja, bilo od nekog od online prodavača preko PCa bilo direktno od proizvođača preko ugrađenog modema.  Time si, naravno, proizvođači osiguravaju dodatni profit.  (U svijetlu ove priče pozitivnim se ocijenjuje obećanje  Gemstar a kupcima svojih uređaja da će im omogućavati download naslova još najmanje tri godine iako je službeno prestao s prodajom uređaja.)  Takvo stanje stvara probleme i izdavačima elektroničkih naslova jer sadržaje moraju višestruko formatirati.  No, možda će novi tzv. Open eBook (OEB) format ili neki od budućih formata  biti opće prihvaćen i ukloniti zbrku koja vlada.

Trenutno, izgleda da se najveći napori ulažu u popularizaciju e-knjiga ne bi li se ona približila prosječnom čitatelju.  Velike svjetske kompanije se u tom smislu udružuju i razvijaju zajedničku strategiju proboja tržišta, pa je tako, između ostalog, osnovan i Electronic Book Business Consortium koji se sastoji od devetnaest elektroničkih kompanija.  Sklapaju se ugovori s javnim i školskim knjižnicama putem kojih bi se e-knjige distribuirale čitateljima.  Otvaraju se terminali koji će biti smješteni u knjižarama i sličnim mjestima na kojima će se također prodavati e-naslovi.  Na takvim mjestima željeni naslov će se moće download ati na memorijsku karticu korisnika a kod kuće se jednostavno prebaciti na uređaj.  Svim silama kompanije žele e-knjigu progurati i u školske razrede jer bi to osiguralo ogroman broj novih korisnika.  Za sada e-knjiga najviše poklonika nalazi u Japanu, što nije ni čudno s obzirom na razvijenost njihove elektroničke industrije.  Jedna njihova kompanija, Panasonic , je krajem 2003. godine najavila da će se njezini novi uređaji tzv. Sigma Ebook uskoro iznajmljivati putnicima na aerodromima, a korisnik će istovremeno biti zamoljen da ispuni upitnik i ocijeni uređaj. 

Što se tiče tehnike i tu se stvari brzo mijenjaju.  Uređaji postaju sve lakši, tanji, ugodniji za čitanje i pristupačniji cijenom.  Panasonic je krajem prošle godine na tržište izbacio Sigma Ebook dimenzija 29cm x 20cm x 1.3cm i mase 550g.  Kad se otvori, pokažu se dva ekrana jedan do drugoga, pa podsjeća na otvorenu knjigu.  To su novi kolosterički LCD ekrani, rezolucije 1024 x 768 piksela, vrlo visokog kontrasta, koji bi trebali  omogućiti čitanje gotovo jednako ugodno kao čitanje s papira.  Osim toga, to su ekrani bez pozadinskog svijetla što omogućuje jednako dobru vidljivost za čitatelja i na sobnom i na sunčevom svijetlu.  Bistabilni ekran omogućuje da tekst ostaje na ekranu i kad se napajanje isključi, tako da se baterije troše samo za promjenu stranice.  Trajanje jednog punjenja baterija se na taj način jako produžuje, pa dvije AA alkalne baterije u ovom uređaju mogu trajati od 3 do 6 mjeseci.  Cijena mu je 250$.

Uskoro bi se na tržištu trebao pojaviti još jedan uređaj s ekranom napravljenim s pomoću nove tzv. e-ink (elektronička tinta) tehnologije.  To je prva generacija ekrana prvenstveno napravljen za čitanje tzv. elektronički papir, a razvijen je od strane Royal Philips Electronics a i E-Ink a i ugrađen je u novi Sony ev e-book uređaj tzv. LIBRIé.  Crno-bijeli ekran, diagonale 6 inča (oko 15 cm), visokog kontrasta ima rezoluciju od 800 x 600 piksela i omogućuje čistoću teksta usporedivu s onom koju imaju novine (dnevni tisak).  Napajanje mu je također potrebno samo za promjenu stranice teksta, pa tako četiri AA alkalne baterije omogućuju s jednim punjenjem čitanje oko 10 000 stranica.  Cijena će mu biti oko 375$.

Na kraju, treba reći da ono što se nekad činilo kao revolucija danas sve više izgleda kao evolucija.  U zadnjih su nekoliko godina gotovo sve eminentne izdavačke kuće proširile svoju ponudu i na elektroničke verzije svojih naslova, a unatoč mnogim predviđanjima klasična knjiga nije potisnuta u drugi plan.  Tako se čitatelju daje mogućnost izbora a mnogi anketirani čak kažu da ako im se svidio neki pročitani e-naslov, kupe njegovu printanu verziju.  Ljudi iz posla primijetili su da knjige jedna drugoj povećavaju prodaju, tj. da su tiskana i e-knjiga komplementarne a ne kompetitivne.

Pored svega navedenog, ne treba zaboraviti i emocionalni značaj koji knjiga od papira ima za čovjeka jer je kroz tisućljeća bila izraz i izvor njegovog znanja i zabave te jednostavno srasla s njim, pa mislim da je se neće tako brzo i lako odreći.  


Literatura:

http://12.108.175.91/ebookweb/ (20.03.2004.)

http://www.gemstar-ebook.com/cgi-bin/WebObjects/eBookstore.woa/wo/0.0.5.0.23.1.0.3 (20.03.2004.)

http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00004&BR=003342&DA=20040308 (24.03.2004.)

http://asia.cnet.com/search/index.htm?query=e-book&collection=ne (25.03.2004.)

http://www.eink.com/news/releases/pr70.html (14.04.2004.)

 

Priredio: Ante Miličević

ante_milicevic@yahoo.com

 

Zagreb, 2004-04-19

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Hrvatske bratske zajednice 4
Zagreb HR-10000  Croatia
Tel +385 (1) 3722-643; Fax +385 (1) 3722-630


Za kvalitetan prikaz stranica preporučamo MS Internet Explorer 4.0 i novije uz minimalnu rezoluciju 800x600 pixela
© Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, 2002-2006.
Webmaster: BB