Faktor utjecaja (“IMPACT FACTOR”) i drugi pokazatelji “vrednovanja” časopisa u Journal Citation Reports-u
- faktor utjecaja (impact factor)
- indeks svježine ili brzine citiranja ( immediacy index)
- poluvrijeme citiranosti (cited half-life)
- poluvrijeme citiranja (citing half-life)
Knjižničari i informacijski specijalisti bave se vrednovanjem znanstvenih časopisa već 75 godina, te i u našoj znanstvenoj zajednici postoje pokušaji vrednovanja znanstvenih radova i znanstvenih časopisa kao najrasprostanjenijeg i najviše korištenog medija u znanstvenoj komunikaciji.
Jedno od mogućih rješenja dolazi iz Institute-a for Scientific Information – ISI (Philadelphia, US) http://www.isinet.com/isi/ . Stvaranjem citatnog indeksa uz pomoć računala od strane ISI - a postalo je moguće izrađivati različite statističke izvještaje i frekvencijske analize. Između ostalog analizirane su i citatne frekvencije časopisa, te je 60-tih godina uveden termin «impact factor» tj. faktor utjecaja časopisa. Korištenjem statističkih metoda te kompilacijom Science Citation Index-a tijekom više godina, 1975. godine započelo je publiciranje Journal Citation Reports-a (JCR) http://www.isinet.com/isi/products/citation/jcr/index.html .
JCR je idealan alat za analizu i usporedbu znanstvenih časopisa. Postoje dva izdanja, jedno koje se zove Science Editions i pokriva oko 5.700 časopisa s područja znanosti i drugo pod nazivom Social Science Edition koje pokriva 1.700 časopisa s područja društvenih znanosti iz ISI baze podataka. To su naslovi od oko 3.000 izdavača.
Journal Citation Reports pruža više načina rangiranja, evaluacije, kategorizacije i komparacije časopisa oslanjajući se na različite pokazatelje, kao što su npr. mnogo spominjani “impact factor”, “immediacy index”, itd. . Mnogi i u našoj sredini barataju tim pokazateljima, ali je praksa pokazala, da mnogi ne znaju što ti pokazatelji znače, te krivo tumače, pa čak i zloupotrebljavaju dajući im značaj koji oni nemaju (iako su važni u usporedbama i analizama časopisa).
JCR koristi nekoliko važnih indikatora ili faktora :
FAKTOR UTJECAJA (impact factor) je mjera učestalosti kojom se “prosječan članak” nekog časopisa citira u nekoj određenoj godini.
Npr.: časopis Cell ima faktor utjecaja 39,191 za 1994.godinu, t.j. svaki članak publiciran u Cell-u tijekom 1992. - 1993. godine, je prosječno citiran u 1994.godini više od 39 puta.
Primjer izračunavanja faktora utjecaja za neki časopis N:
A = |
ukupni broj citata u 1994.godini koji se odnosi na bilo koji članak publiciran bilo kada u časopisu N |
B = |
broj citata u 1994. godini, koji se odnosi na članke publicirane u časopisu N tijekom 1992. - 1993. godine (to je podskup skupa A) |
C = |
ukupni broj članaka publiciran tijekom 1992. – 1993. godine u časopisu N |
ImpF = |
B/C = faktor utjecaja za 1994. godinu za određeni časopis N |
Faktor utjecaj se na taj način svake godine iznova izračunava.
Faktor utjecaja je korisna mjera značajnosti ukupne frekvencije citiranosti . On eliminira neke pretpostavke koje favoriziraju «jače» časopise, ili one čija je frekvencija izlaženja veća (npr. ako je ukupan broj obljavljenih radova u nekoj godini veći), ili starije časopise prema novijim. Djelomično u posljednjem slučaju takvi časopisi imaju veću citiranost od manjih ili mlađih časopisa. Što je veći broj prethodno publiciranih članaka, časopis će biti češće citiran. ISI naglašava da je faktor utjecaja nekog časopisa značajan indikator samo kada se uspoređuju slični časopisi koji pokrivaju ista područja istraživanja . To nikada ne treba smetnuti s uma!
Posebna napomena: Prilikom prebrojavanja citata računaju se citirane reference samo u radovima časopisa koje prati ISI (“source list”), uključujući i autocitate (inače pod autocitatima ISI smatra citate objavljene u časopisu N gdje se citiraju radovi također iz časopisa N). Šta to točno znači npr. u odnosu na naše časopise Croatica Chemica Acta (CCA) i Kemija u industriji(KI)? CCA je praćen od strane ISI i ima svoj faktor utjecaja u JCR, dok KI nije na listi praćenih časopisa od strane ISI i nema svoj faktor utjecaja u ovom sustav. Ako je neki članak obljavljen u CCA (ili u nekim od strane ISI praćenim časopisima) citiran u nekim radovima časopisa KI (i sličnim od strane ISI nepraćenim časopisima), takav se citat u ovom sustavu ne evidentira. Obrnuto ne gube se citati iz radova časopisa CCA (ili svih onih koji se nalaze u radovima časopisa praćenih od strane ISI) ako se odnose na radove obljavlje u KI (ili sličnih od strane ISI nepraćenih časopisa).
INDEKS SVJEŽINE ili BRZINE CITIRANJA (immediacy index) pokazuje koliko puta je prosječan članak, objavljen u nekom časopisu, citiran te iste godine.
Npr.: časopis Cell je objavio tijekom 1994.godine ukupno 450 članaka. Ti članci su te iste godine citirani 3,037 puta, odnosno svaki članak je citiran prosječno 6,75 puta.
Takve informacije su korisne u određivanju brzine kojom časopisi (ali i autori) reagiraju i publiciraju u nekom području istraživanja.
Taj indeks koristan je prilikom usporedbe brzine citiranja različitih časopisa. Ne preferira velike časopise s obzirom da se radi o prosječnoj vrijednosti u odnosu na objavljene radove u nekom časopisu. Ali preferira časopise s velikom godišnjom frekvencijom izlaženja, jer radovi obljavljeni početkom godine imaju veću šansu da budu citirani već tijekom iste godine. Taj indeks može biti važan prilikom usporedbe časopisa iz “frontne” linije nekog istraživačkog područja.
POLUVRIJEME CITIRANOSTI (cited half-life) je broj godina, gledajući unatrag od tekuće godine dok se ne dostigne 50% ukupne citiranosti tog časopisa u tekućoj godini.
Npr. časopis N u 2000. godini ima poluvrijeme citiranosti 3,9; tj. polovica svih citata koji se odnose na časopis N u 2000 godini nisu stariji od 3,9 godina, dok su ostali citati stariji od 3,9 godina.
Taj pokazatelj nam govori o prosječnoj starosti članaka citiranih iz nekog časopisa.. Časopisi koji donose brze informacije obično imaju manju vrijednost nego uhodani sustavni primarni znanstveni časopisi. Inače ta brojka nije nikakva ocjena kvalitete bez obzira na njezinu veličinu. Može govoriti o zastarjevanju znanstvenih informacija iznešenih u čaopisima (što je obično povezano i s karakterom znanstvenog područja što neki časopis pokriva). Ta veličina može odigrati ulogu prilikom donošenja odluka o arhiviranju pojedinih naslova.
Kako se računa? Radovi nekog časopis N u 2000 godini citirani su ukupno 625 puta u svim časopisima praćenim od strane ISI. Ti se citati odnose na radove iz časopisa N iz različitih godišta. Pogledajmo konkretnu raspodjelu:
Godina objavljivanja citiranih referenci časopisa N |
Broj citiranih referenci iz odgovarajuće godine |
Postotak za tu godinu |
Kumulativni broj citiranih referenci |
Kumulativni postotak |
2000 |
54 |
8,64 |
54 |
8,64 |
1999 |
69 |
11,04 |
123 |
19,68 |
1998 |
105 |
16,80 |
228 |
36,48 |
1997 |
92 |
14,72 |
320 |
51,20 |
1996 |
63 |
10,08 |
383 |
61,28 |
1995 |
94 |
15,04 |
477 |
76,32 |
1994 |
58 |
9,28 |
535 |
85,60 |
1993 |
31 |
4,96 |
566 |
90,56 |
1992 |
25 |
1,58 |
591 |
94,56 |
….. |
|
|
|
|
Poluvrijeme citiranosti u ovom slučaju je 3,9 godina. Cijelu brojku smo isčitali iz tablice, tj. trebalo je 3 godine (1998) da se približimo 50%, dok se decimalni broj računa na slijedeći način: A je vrijednost koju dobivamo ako od 50% oduzmemo najbliži postotak prije postizanja tog postotka (A = 50 – 36,48 = 13,52); B je vrijednost koju dobivamo ako od slijedećeg kumulativnog postotka (kad smo prešli 50%) oduzmemo kumulativni postotak od prethodne godine (B = 51,20 - 36,48 = 14,72). Sada podijelimo A s B i dobijemo decimalnu brojku (u našem slučaju 0,918) koju zaokružujemo na prvu decimalu. Tako smo dobili vrijednost od 3,9 godina za naš časopis N.
POLUVRIJEME CITIRANJA (citing half-life) je broj godina računajući unatrag od predmetne godine u koju pripada polovica (50%) citiranih referenci u nekom časopisu. Taj se pokazatelj računa na taj način da se uzimaju sve reference citirane u jednom godištu analiziranog časopisa, te se reference sortiraju po njihovim godinama objavljivanja i sumira se njihov broj po godinama i te godišnje sume se iskazuju u postotcima od ukupnog broja referenci. Npr. neki časopis u godištu 2000. ima ukupno 1250 citiranih referenci (100%), te se traži koliko godina moramo otići unatrag da bi sakupili 625 citiranih referenci odnosno 50%?
Iz koje su godine citirane reference |
Broj citiranih referenci iz odgovarajuće godine |
Postotak za tu godinu |
Kumulativni broj citiranih referenci |
Kumulativni postotak |
2000 |
30 |
2,40 |
30 |
2,40 |
1999 |
62 |
4,96 |
92 |
7,36 |
1998 |
113 |
9,04 |
205 |
16,04 |
1997 |
135 |
10,80 |
340 |
26,84 |
1996 |
121 |
9.68 |
461 |
36,52 |
1995 |
109 |
8,72 |
570 |
45,24 |
1994 |
101 |
8,12 |
671 |
53,36 |
1993 |
96 |
7,68 |
767 |
61,04 |
….. |
|
……. |
|
……. |
Poluvrijeme citiranja u ovom slučaju je 6,6 godina. Cijelu brojku smo pronašli u tablici; tj. trebalo je skoro 6 godina (1995) da se približimo 50%, dok se decimalni broj izračuna na slijedeći način: A je vrijednost koju dobivamo ako od 50% oduzmemo najbliži postotak prije postizanja tog postotka (A = 50 – 45,24 = 4,76); B je vrijednost koju dobivamo ako od slijedećeg kumulativnog postotka (kad smo prešli 50%) oduzmemo kumulativni postotak od prethodne godine (B = 53,36 - 45,24 = 8,12). Sada podijelimo A s B i dobijemo decimalnu brojku (u našem slučaju 0,58) koju zaokružujemo na prvu decimalu. Tako smo dobili vrijednost od 6,6 godina za naš časopis N.
Poluvrijeme citiranja omogućuje nam da procijenimo kolika je starost referenci citiranih u nekom časopisu. I tu vrijedi opaska, ta veličina nije nikakva ocjena kvalitete, ona je svakako funkcija znanstvenog područja koju časopis pokriva, te također govori o stabilnosti znanstvenih informacija u nekom znanstvenom području.
SAVJETI:
Nije oportuno oslanjati se samo na podatke JCR prilikom vrednovanja časopisa. Podaci izvedeni iz analize citata ne mogu zamijeniti ocjenu eksperata. Potrebno je posebnu pažnju posvetiti brojnim faktorima koji utječu na citiranost: jezik, učestalost pojavljivana, oblikovne i povijesne činjenice, te naročito na znanstveno-stručno područje koje analiziramo.
I na kraju vrijedi pročitati neke radove Eugena Garfield-a, “oca” citatnih indeksa, JCR-a i gore prikazanih pokazatelja, te osnivača ISI-a:
Garfield E. http://sunweb.isinet.com/isi/hot/essays/journalcitationreports/7.html The Impact Factor This essay was originally published in the Current Contents print editions June 20, 1994. Current Contents® (25):3-7, 20 June 1994.
Garfield E. http://sunweb.isinet.com/isi/hot/essays/journalcitationreports/8.html Using the Impact Factor This essay was originally published in the Current Contents print editions July 18, 1994. Current Contents (29):3-5, 18 July 1994.
Garfield E. http://sunweb.isinet.com/isi/hot/essays/useofcitationdatabases/9.html The Application of Citation Indexing to Journals Management This essay was originally published in the Current Contents print editions August 15, 1994. Current Contents (33):3-5, 15 August 1994.
Autor: Ines Temmer
Zagreb, 24. ožujka 2003
