Indeksiranost, referiranost, citiranost - razjašnjenje pojmova
Ideksiranost je pojam koji nije točno definiran. Nastao je iz pojma indeksnih publikacija kao što su Index Medicus, Science Citation Index ili Current Contents dok je uobičajeno da se, na primjer, Chemical Abstracts ili Biological Abstracts zovu časopisima sažetaka (abstracting journals), a ne indeksnim publikacijama.
Sve zajedno, one su sekundarne ili referativne periodičke publikacije ili, u novije vrijeme, bibliografske baze podataka.
Tako dolazimo i do pojma referiranost kao ispravnijeg i sveobuhvatnijeg od pojma indeksiranost, budući da ne obuhvaća samo šture indeksne sekundarne periodične publikacije nego i one koje uz indekse donose i sažetke. Ipak, nije pogrešno te pojmove smatrati sinonimima. Ja, preferiram uporabu termina referiranost u hrvatskom jeziku.
Pojam referiranost odnosi se prvenstveno na znanstvene radove (članak, priopćenje na skupu, patentna prijava ili patentni spis, disertacija, tehnički izvještaj, knjiga i slično), a tek posredno se može govoriti o referiranosti npr. časopisa.
Referiranost znači da je neka sekundarna informacijska služba (Abstracting and Indexing Service) odabrala, obradila i uvrstila bibliografski zapis s indeksnim pojmovima i/ili sažecima u svoju referativnu publikaciju (bibliografsku bazu podataka).
Referiranost ne znači nužno i vrednovanje nekog primarnog znanstvenog rada ili časopisa u kojem je rad objavljen, ali svakako omogućuje da referirani rad bude dostupan široj znanstvenoj i stručnoj zajednici, a ne samo čitateljima određenog časopisa, učesnicima nekog kongresa i slično. Što je više neki rad referiran u svjetski poznatim sekundarnim publikacijama, bit će uočljiviji i zapaženiji od strane čitatelja.
Želimo li biti korektni, moramo reći da referiranost više nije povlastica samo znanstvenih publikacija i radova. U različitim bibliografskim, i/ili bazama podataka s potpunim tekstovima možemo danas pronaći i novinske vijesti iz različitih dnevnih, tjednih i drugih novina i magazina. Članak iz Večernjeg lista također može biti referiran u nekoj bazi podataka.
Ako se radi o radovima objavljenim u časopisima, posredno možemo govoriti i o referiranosti časopisa. Neke sekundarne službe (npr. ISI za svoj Science Citation Index ili za Current Content (na http://www.isinet.com/isi/journals/index.html ) iz odabranih časopisa referiraju svaki članak (rad), dok druge sekundarne službe iz odabranih časopisa referiraju samo one radove koji zadovoljavaju njihove kriterije za objavljivanje u njihovoj sekundarnoj publikaciji. Npr. Chemical Abstracts Service za CA bira radove koji su u vezi s kemijom (široko shvaćeno) i koji donose nove spoznaje. Iz toga proizlazi da iz nekih časopisa ulazi svaki rad, dok iz nekih drugih časopisa samo neki prilozi.
Referiranost radova može se provjeriti pretraživanjem u odgovarajućim bibliografskim bazama podataka traganjem za odgovarajućom referencom.
Referiranost časopisa obično se može provjeriti na web stranicama proizvođača baza podataka, jer oni obično publiciraju listu referiranih časopisa. Ipak, mora se paziti, oni nisu ažurni u tim svojim listama, te je najbolje poslati upit.
Referiranost časopisa se može provjeriti, npr. i na hostu DIALOG, besplatno u meta bazi podataka Journal Name Finder na: http://library.dialog.com . Kao rezultat pretraživanja dobije se broj radova iz nekog časopisa u različitim bazama podataka. Pri interpretaciji rezultata treba pripaziti. Iako najveći, Host Dialog nema sve postojeće bibliografske baze podataka, niti su svi uključeni u sustav Journal Name Finder (na primjer, baza podataka Chemical Abstracts nije uključena iako je dostupna na hostu). Iz dobivenog broja ne može se saznati da li se traženi časopis još uvijek nalazi među referiranim naslovima. Mali brojevi (nekoliko referiranih radova) mogu se pripisati greškama u sustavu.
Glavni urednici naših časopisa često se pitaju da li su njihovi časopisi referirani u bibliografskim bazama podataka/referativnim časopisima, a trebali bi to znati najtočnije. Ni jedna sekundarna služba ne može referirati radove iz njihovih časopisa bez njihovog znanja i odobrenja. Oni su ti koji dostavljaju svoje časopise na adrese sekundarnih službi!
Citiranost je pojam vezan uz znanstvenu etičku praksu i ne smije se miješati s pojmom referiranosti. Prilikom opisa rezultata svog istraživačkog rada, ni jedan znanstvenik se ne oslanja samo na svoje rezultate, nego i na tuđe, koje navodi, to jest citira u svom radu, te na kraju svog rada (ili u fusnoti) u navedenoj bibliografiji (bilješkama) navodi i referencu iz koje je citat preuzet. Na taj način je isključena «krađa» tuđih rezultata, a čitatelju omogućena provjera točnosti citata i uvid u «korijene» odabrane teme.
Ovaj je pojam detaljnije opisan u članku kolegice J. Petrak pod naslovom «Citati i njihova analiza» na adresi http://jagor.srce.hr/hid/documents/DocCitatiPetrak.htm
Ako se naslov nekog časopisa nalazi na source listi Institute for Scientific Information, naši znanstvenici najčešće griješe kad ne razlikuju da li su radovi iz tog časopisa referirani ili citirani u Science Citation Indexu (SCI) ili u Current Contentsu (CC). Radovi su tada referirani u SCI i/ili u CC. Citation Index neovisno o referiranosti nekog rada može donositi podatke o citiranosti istog rada ako je taj rad citiran od strane SCI referiranih radova.
Zaključak: indeksiranost i referiranost su bliski pojmovi, čak sinonimi, dok je citiranost pojam sasvim drugog značenja.
Tibor Tóth
Zagreb 2003-06-06
