DOGAĐANJA >>	Skupštine | Konferencije | Predavanja

Posljednja Godišnja skupština bila je održana 16.03.2000. godine u prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4. gdje je i sjedište HID-a. Tada je izabrano novo rukovodstvo u sastavu:

Za predsjednika ponovno je izabran mr. Tibor Tóth, za članove Upravnog odbora: mr. Zdenka Penava, mr. Ivanka Mihalić, Grozdana Sirotić, mr. Zoran Kovačević, mr. Neva Tudor Šilović, te kao punopravni pridruženi član mr. Fila Lokmer Bekavac iz HKD. Za nadzorni odbor izabrani su Alena Aganović-Boras, Josip Škvorc i Ines Temmer.

U pozivu za skupštinu govori se o nekadašnjem Predsjedniku. Razlog: Krajem 2001. donešen je novi Zakon o udrugama i na temelju tog zakona Udruge se više ne vode (Registar udruga) pri Ministarstvu uprave i pravosuđa nego u gradskoj upravi gdje je sjedište udruge. Tako je za HID nadležan Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba.

Za razliku od Ministarstva (gdje se po Zakonu ništa ne mora dostaviti iz udruge ako nije došlo do promjene u statutu ili se nije promijenio predsjednik) Gradska uprava smatra da smo obvezni dostaviti podatke o svakoj našoj skupštini. Mi to nismo uradili zadnji put i tako po njima rukovodstvo HID-a i ne postoji već dvije godine. Neke odluke državne administracije moramo poštivati, sve dok to ne uspijemo promijeniti.

Kratak pregled djelovanja HID-a u proteklom razdoblju

Radni sastanci Upravnog odbora i Nadzornog odbora

Tijekom proteklog razdoblja održana su 7 radna sastanka. (Članovi Upravnog odbora svakodnevno su u vezi putem e-maila i nije potrebno češće se sastajati i fizički). Ti sastanci osim što su se bavili tekućim problemima HID-a imali i stručni karakter, jer su se prodiskutirale stručne teme, kao što su npr.

· (ne)dostupnost vladinih (governmental) informacija. Tu je najeklatantniji povod bilo uvođenje naplate za korištenje web verzije Narodnih novina i Registra pravnih subjekata od strane trgovačkih sudova

· problematika obrazovanja informacijskih kadrova

· problematika udžbenika za informacijsku struku,

· manjkavost novih baza podataka koje kreiraju pojedini veliki izdavači znanstvenih časopisa ili veliki dobavljači znanstvene literature. Naime njihove baze podataka ne obuhvaćaju neku geografsku regiju ili stručnu-znanstvenu disciplinu kompletno nego samo ono što spada u njihov “feud” – vlasništvo.

Kod Narodnih novina poduzeli smo i posebnu akciju, bili smo na razgovoru kod direktora NN (Petar Piskač) u sastavu Tea Jerić Zanini (PLIVA), Ivanka Mihalić (INA), Tvrtko Uljević (NBH) i Tibor Toth (HID) i prodiskutirali problematiku. Nakon radnog sastanka uputili smo i dopis na što je vodstvo NN uredno odgovorilo uvažavajući neke naše prijedloge. Kopije ovih dopisa dobili ste svi e-mailom.

Konferencije CROinfo

HID je jedan od suorganizatora uz NSK i Istraživački informacijski centar PLIVE konferencije pod zajedničkim nazivom “CROinfo – Upravljanje informacijama u gospodarstvu i znanosti”. Velik dio volunterskog rada pojedinih članova, pa i predsjednika HID-a oduzela je organizacija te konferencije. Do sada održane su dvije konferencije u ovoj seriji:

CROinfo2000 održana u Dubrovniku 16.-18. listopada 2000

CROinfo2001 održana u Dubrovniku 22-24. studenog 2001.

Sa ovih skupova izdati su posebni zbornici u tiskanoj formi i na CD-mediju.

Konferencije su imale međunarodni karakter s obzirom na predavače (60-70 % predavača su obično stranci) i na učesnike (oko 10-20 % su bili stranci) i sponzore-izlagače (oko 90% su stranci).

Konferencije praktično provode nastojanja HID-a, da se Hrvatska pretvori u informacijsko društvo i da se upravljanje informacijama i znanjem počne praktično primjenjivati posebno u gospodarstvu i znanosti.

Za potrebe transparentnog praćenja svih troškova i prihoda konferencije HID je otvorio poseban račun kod Zagrebačke banke (kunski i devizni). Konferenciju u 2001. sredstvima je podržalo i Ministarstvo znanosti.

Troškove koji se nisu mogli financirati iz prihoda konferencije, pokrivale su PLIVA i NSK a ne HID.

Slijedeća konferencija CROINFO održat će se u Zagrebu 8-10. svibnja 2003 u Hotelu Opera. Tema je upravljanje znanjima. Informacije o bivšim i budućoj konferenciji možete vidjeti na web stranici NSK

Predavanja

Darko Gulija : “Baza podataka EVA / HINA”

Tibor Tóth: “Nuspojave Interneta”

Vesna Turčin: “Privatna inicijativa na informacijskom tržištu Hrvatske”

Tibor Tóth: “ Izgradnja virtualne knjižnice neke kompanije ili organizacije”. NSK 2001-02-06

Tibor Tóth: “ O raznim varijantama podjele informacija, dokumenata, publikacija na primarne, sekundarne i tercijarne.” NSK, 2001-06-12

Gerhard K. Wagner, (glavni tajnik Udruženja informacijske industrije Austrije -- Generalsekretaer, Verband fuer Informationswirtschaft - VIW). Niz tema: počev od prikaza VIW, zatim prikaza razvoja specijalnog sustava polaganja ispita za stručnjake i izdavanja certificata na EU razini (Development of Eurocompetencies in Information and Documentation - DECIDOC): mogućnost primjene iste u Hrvatskoj, itd.

Fabio Di Bello (manager u Derwent Information Ltd.): “ Akademske institucije i patentiranje, analiza Derwent World Patent Index-a”; NSK 2002-05-14.

Materijale s ovih predavanja, ako je predavač dozvolio razaslali smo e-mailom svim članovima HID-a.

Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici i na ovom mjestu se zahvaljujem, što je za naša predavanja ustupila svoj prostor i tehničku opremu koja je uvijek besprijekorno funkcionirala.

Javna rasprava o podjeli informacija, dokumenata i publikacija

Predavanje (pod naslovom “O raznim varijantama podjele informacija, dokumenata, publikacija na primarne, sekundarne i tercijarne”) bila je samo uvod u javnu raspravu na temu “Podjela informacija, dokumenata, publikacija na primarne, sekundarne i tercijarne”. Rasprava je inicirana zbog uočenog anarhičnog stanja u domaćim udžbenicima (a i u glavama stručnjaka) na tu temu. T. Tóth je za potrebe javne rasprave izradio radni materijal (i održao uvodno predavanje). Javna rasprava se vodila prvenstveno e-mailom posredstvom Internet mreže. Završni materijal razaslan je i autorima odgovarajućih udžbenika.

Izrada web stranica HID-a

Izrada web stranica društva nije završena u 2001. godini, ali je većina poslova izgradnje stalnog sadržaja i dizajna je završena, te će se nove web stranice HID-a pojaviti krajem 2002. godine.

E-mail stručno informiranje članova

Umjesto skupog i sporog publiciranja biltena ili informativnog magazina HID se služi e-mail tehnikom za informiranje svojih članova (i prijatelja HID-a). Osim informacija što Upravni odbor šalje svojim članovima, putem ovog medija se razašilju stručne informacije, šalju se međusobno savjeti za razrješavanje stručnih problema i sl. Većina vas, vjerujem dobila je na taj način korisne informacije za svoj rad. Broj tih e-mailova je preko stotinu, nismo vodili posebnu evidenciju o tome.

Međunarodna suradnja:

FID

HID je skoro od svog osnivanja (1993.) bio član FID – International Federation for Information and Documentation - Federation Internationale d'Information et de Documentation (Hag) i podpredsjednica HID-a Neva Tudor-Šilović bila član u Upravnom odboru FID-a. Tijekom 2001. rad FID-a je sveden na minimum, jer je proveden stečaj nad sekretarijatom FID-a zbog financijskih razloga. Zemlje članice nisu dovoljno ažurno plaćale svoje članarine FID-a.

VIW

Verband fuer Informationswirtschaft – VIW. Udruženje informacijske industrije Austrije . Uspostavljen je kontakt s Gerhard K. Wagnerom, generalnim sekretarom te udruge. Dobiven je niz korisnih materijala od VIW, dogovoren je bio njegov posjet i predavanje, što je uredno i održan. HID je VIW-u dostavio adresar informacijskih kompanija iz Hrvatske (radi suradnje što VIW njima nudi). VIW će HID-u ishoditi dozvolu (kod odgovarajućih foruma EU-a) za prevođenje priručnika DECIDOC za polaganje ispita informacijskim specijalistima iz Hrvatske i dobivanja certificata što vrijedi u EU.

Kontakti s pojedincima u svijetu:

HID je uspostavio kontakt s većim brojem informacijskih eksperata iz svijeta, te je dio njih bio i pozvan da bude predavač ili voditelj radionice na skupu CROinfo 2000. i 2001. U tom konteksu treba spomenuti i kontakte s Veleposlanstvom Finske, koja je financirala dolazak dvaju eksperata iz Finske na CROinfo konferenciju (odražavanje predavanja i radionice).

Učlanjivanje u međunarodne organizacije

Nakon praktički nestanka FID-a HID je identificirao druge stručne međunarodne asocijacije gdje bi se mogao učlaniti. To su:

· ASIST – European Chapter

· The Association for Information Management – ASLIB

· The European Council of Information Associations – ECIA

· Association of Independent Information Professionals – AIIP

Krajem 2002. godini HID će proučiti uvjete učlanjivanja, analizirati prednosti od toga i HID će se odlučiti u koju će se učlaniti.

Financijsko i administrativno poslovanje:

Tijekom proteklog razdobja Upravni odbor je pokrenuo akciju sređivanja dokumentacije o članovima i reviziju članstva. Prikupljene su nedostajuće pristupnice (zakonska obveza). Dizajnirana je članska iskaznica, te izrađene iskaznice i dostavljene članovima.

Financijsdko poslovanje je vođeno stručno po svim važećim propisima. Uspjelo se osigurati i sredstva za plaćanje tih usluga odgovarajućim osobama.

U protekle dvije godine HID je prvi puta zatražio i dobio sredstva za svoj rad od Ministartva znanosti. Prije toga sredstva su dobivana za članarinu FID-u i za putovanja na radne sastanke našeg člana u rukovodstvu FID-a.

Prestankom rada Zavoda za platni promet (ZAP), moralo se pristupiti potpisivanju ugovora s bankama, sređivati iznova potpisne kartone (i više puta zbog aljkavosti banaka).

Hrvatski je Sabor 28.rujna 2001. godine donio novi Zakon o udrugama (NNbr. 88 od 11.listopada 2001.) koji je stupio na snagu 1.siječnaj 2002. godine. Zakon je pojednostavljen i nameće udrugama manje administrativnih obveza i usklađen je i s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Novi zakon postojećim udrugama ne nameće nove obveze za preregistraciju. Još je bitna promjena da evidenciju za udruge republičkog ranga više ne vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave nego lokalni uredi državne uprave i područne (regionalne) samouprave prema sjedištu udruge. Na taj način za HID nadležna je odgovarajuća državna uprava na razini Zagreba.

Stanje financija:

Prihodi su nam od članarina, ali s obzirom da su nam članarine simbolične a broj članova nevelik ni ukupan iznos tih prihoda nije velik iznosi godišnje oko 3.000 kuna.

Od Ministarstva znanosti za rad HID-a dobili smo za 2001. 7.000 a za ovu godinu 8.000 kuna.

Izdaci su nam bili vezani uz poštarine, kancelarijski materija, bankarske provizije, uz izradu iskaznica, sitne reprezentacije na sastancima Upravnog odbora i sitne troškove vezane uz naša predavanja. Najveću stavku izdataka čine troškovi vezani uz vođenje knjigovodstva (preko 7.000 kuna bruto), jer smo s tim plaćanjima bili u zaostatku.

2001. godinu smo započeli bili s 5.874, 69 kuna a sadašnje stanje žiro računa je 17.266,08 kuna plus 737,77 u blagajni i eventualne vaše nove uplate članarina.

Problemi HID-a

Broj informacijskih specijalista u Hrvatskoj je malen, što nije čudno na ovom (tranzicijskom) stupnju razvoja društva. HID je uspio okupiti i od tog malenog broja samo dio. Razlozi su dvojaki: amaterski rad HID-a što nije uvijek dovoljan i atraktivan za neke potencijalne članove ili se radi o činovničkom mentalitetu nekih “stručnjaka”, ne zanima ih razvoj struke. Dio potencijalnih članova u radno vrijeme ne može obavljati nikakve stručne aktivnosti izvan radnog prostora, a nakon radnog vremena iz porodičnih ili financijskigh razloga ne može naći slobodno vrijeme za stručnu aktivnost unutar HID-a.

Broj info specijalista je nizak jer informacijsko tržište još uvije jedva postoji u Hrvatskoj (osim financijskog informacijskog tržišta), jedva egzistiraju info kompanije.

Poseban je problem što administrativne poslove nitko ne voli raditi, a sredstva za plaćati nekoga za to HID nema osim za financijsko poslovanje.

Kuda dalje s našom profesijom?

Naše profesije (tu sada ubrajam uz informacijske specijaliste i dokumentaliste i suvremene bibliotekare) uz zadržavanje nekih klasičnih funkcija moraju preuzeti i nove funkcije. U tim novim funkcijama suvremena knjižničarska i informacijska djelatnost konvergiraju. Digitalizacija publikacija, digitalizacija procesa rada od uredskog poslovanja do tehnoloških procesa, itd. traži od nas nova rješenja i prilagodbu dosadašnjih, npr. više nije dovoljno upravljati klasičnim bibliotečnim resursima (dakako i to), moramo znati upravljati i e-dokumentima (document management), upravljati sadržajem (content management), upravljati znanjem (knowledge management), baviti se kompetitivnim i poslovnom intelligence-om, itd. Za te poslove mi smo najpozvaniji, a to je i mogući put za sačuvanje naših radnih mjesta i otvaranje novih. Taj posao možemo raditi samo zajedno, i to samo uz uvjet da smo sposobni mijenjati naše službe ali mijenjati i sebe (naravno permanentnim učenjem).

Sa jadikovkama na sastancima teško se može izboriti “zasluženi” status u društvu (pa i koeficijenti za plaće). Slabo pomažu tu i dopisi relevantnim ministarstvima. Taj se status mora zaslužiti (zaraditi) prvenstveno radom. Mi pružamo informacijske usluge i stvaramo informacijske proizvode. Očito ono što danas činimo na tržištu rada slabo prolazi. Za to možemo imati samo dva razloga:

· Kupci naših usluga i proizvoda (korisnici) uopće ne poznaju ili slabo poznaju naše proizvode i usluge. Za to smo sami krivi. Ne možemo sjediti skrštenih ruku i ogovarati nerazumijevanje društva. Obavezno se moramo baviti i marketingom, što uključuje i edukaciju korisnika. Dobar i trajan marketing dugoročno može osigurati bolju tržišnu valorizaciju našeg dobrog rada (našu robu), ako je ta roba zaista vrijedna.

· ili očito pružamo takve usluge i izrađujemo takve proizvode koje naši korisnici slabo cijene jer im previše i ne trebaju. Takav zaključak tek tada možemo donijeti kada nam ne pomaže ni dobro vođeni marketing. Trebamo li uvjeriti naše kupce/korisnike u suprotno i utjecati na njihovu svijest? Taj put baš i ne vodi do rezultata. Možemo li promijeniti naše korisnike? Sigurno teško! MI se moramo mijenjati i u promijenjenim uvjetima nuditi kurentnu robu i kurentne usluge . Koji info proizvodi i koje info usluge su potrebni našim korisnicima, to sami moramo otkriti. To je opet rad, istraživanje specifičnog tržišta.

Te promjene najočitije su u kompanijskim okruženjima gdje vladaju strogi tržišni principi, gdje nema sentimenta prema starim tradicionalnim vrijednostima, koje su specijalne knjižnice bile izgradile.

U tranzicijskim zemljama nisu rijetki slučajevi da su kompanijske stručne knjižnice nestale, osoblje raspušteno, a njihovu ulogu preuzeli novooformljeni centri pod raznim nazivima, kao informacijski centar, competitive ili business intelligence jedinica, centri za upravljanje znanjem i sl. Česti su i slučajevi da su suvremene kompanije svoje potrebe za informacijama i znanjem počele osiguravati također mimo postojećih stručnih knjižnica, oslanjajući se na vanjske suvremene informacijske centre i informacijske brokere iz zemlje ili inozemstva.

Knjižnice i informacijski centri u okviru visokoškolskih i istraživačkih sredina ili su sposobne upravljati informacijskim tokovima u svojim sredinama i aktivno se uključiti u informacijsku podršku istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima ili ostaju na margini i koče razvoj.

Transformaciju na svojoj koži osjećaju specijalne knjižnice i dokumentacijski centri unutar vladinih institucija, unutar javnih medija, bankarstva, osiguravajućih društava, itd. Slična je situacija i unutar zdravstvenih institucija.

Na prvi pogled najmanje se osjećaju promjene u sklopu javnih i školskih knjižnica. I to je loše ako ne uočavamo da su i u tim institucijama nužne brze promjene i prilagodbe. Od javnih knjižnica se i dalje očekuje prosvetiteljstvo i kulturna djelatnost, ali ne mogu ostati samo na toj razini. Moraju postati i pravi informacijski centri u funkciji malog poduzetnišva u sredinama gdje djeluju. Moraju biti “portal” građanima u svijet besplatnih informacija što država i njezini organi generiraju tijekom svog rada. Ako to ne shvate, sve će teže uspjeti iz godine u godinu ishoditi svoja budžetska sredstva u lokalnoj samoupravi.

Školske knjižnice, ako ostanu na razini osiguravanja obvezne lektire i kao podrška literarnim i sl. sekcijama ne vrše svoju suvremenu ulogu, pripremu mladog naraštaja za snalaženje u virtualnom informacijskom svijetu, što je već danas tu. Ili će ulogu tih knjižnica preuzeti informatičari?

Prema tome moramo se mujnjati mi sami (permanentno obrazovanje), moramo prilagođavati našu svakodnevnu praksu nastalim brzim promjenama što donosi brzi tehnološki i društveni razvoj, moramo znati upravljati tim promjenama. Ako to ne učinimo prijeti opasnost:

· da naše etablirano mjesto zauzmu druge profesije,

· da naše društvo i zbog nas još više zaostane od razvijenih zemalja

Valjda to ipak ne želimo ni sebi ni našoj zemlji?

Posebni prijedlog za razmišljanje i akciju

Pokrenuti akciju za preuzimanje prakse iz Mađarske gdje građani prilikom prijave svojih godišnjih poreza 1% tog svog iznosa mogu usmjeriti bilo kojoj značajnijoj udruzi, društvu, koje je uredno registrirano po zakonu o udrugama i prihvaćeno kao značajno za zemlju.

Pomognite svi novoizabranom rukovodstvu HID-a:

· s novim idejama

· radom

· učlanjivanjem mlađih informacijskih specijalista i dokumentalista u HID

U Zagrebu, 2002-11-04 Tibor Tóth

(nekadašnji predsjednik)