 |
 |
|
|
|
|
|
|||
|
|
|||||
 |
 |
 |
|||||||||||||||||
| Klasifikacija INFORMACIJSKIH SUSTAVA provedena je prema vrsti sadržaja odnosno tipu informacija koje SUSTAVI pohranjuju. Poseban slučaj predstavljaju ekspertni sustavi koji su na višem stupnju razvoja te pripadaju području umjetne inteligencije. Važno je napomenuti da ovdje nije riječ o inače poznatijim "informacijskim sustavima" koji ustvari barataju podacima te omogućuju automatizirano izvođenje poslovnih procesa (napr. u bankama na bankomatima) već o SUSTAVIMA čije jedinice digitalnog sadržaja su najvećim dijelom neka vrsta tekstualnog zapisa te se njihova organizacija i korištenje uglavnom zasnivaju na značenju prirodnog jezika. VRZ u kategoriji SUSTAVA će okupljati linkove koji za temu imaju različite aspekte izgradnje, održavanja i korištenja navedenih SUSTAVA. Svaki SUSTAV uključuje u sebi jedan ili više PODSUSTAVA, naprimjer, web portali - content management i web arhivu, intranet - document management itd. |
INFORMACIJSKI
SUSTAVI Internet & Web portali (8) Intranet & Knowledge Management (11) Digitalne knjižnice (10) ONLINE baze podataka & E-časopisi (8) Ekspertni sustavi & Umjetna inteligencija (7) PODSUSTAVI
Content Management (5) Document Management (1) Web arhive (2) Baze znanja (2) Virtualne referentne zbirke (8) Informacijske usluge (4) |
ZANIMANJE informacijskog stručnjaka može određivati SUSTAV na kojem je zaposlen ili način na koji je zaposlen, odnosno, da li je uključen u njegovu izgradnju, održavanje ili korištenje. Odatle, informacijski arhitekt sudjeluje (u timu s grafičkim dizajnerom i računalnim programerom) u izgradnji web site-ova i web portala znanja te složenih intranet i knowledge management sustava, digitalni knjižničar oblikuje digitalne zbirke putem softvera digitalne knjižnice, informacijski specialist se bavi pretraživanjem i pronalaženjem informacija u sustavima, odabirom i evaluacijom izvora te proučavanjem aspekata korištenja SUSTAVA kroz, primjerice, studije korisnika. Na koncu, inženjer znanja s ekspertima pojedinih područja kreira ekspertne sustave tih područja. Nerijetko danas, informacijski stručnjak u određenom trenutku preuzima ulogu webmastera ili web urednika na poslovima održavanja i osvježavanja sadržaja navedenih SUSTAVA. | |||||||||||||||||
|
|
|
|
|||||||||||||||||
 |
|
 |
|||||||||||||||||
| Ova zbirka je namjenjena informacijskim stručnjacima koji u navedenim SUSTAVIMA uglavnom rade na POSLOVIMA informacijske arhitekture i pretraživanja i pronalaženja informacija. Pored sudjelovanja u POSLOVIMA izgradnje ( informacijski arhitekt ) i pretraživanja odnosno korištenja ( informacijski specialist ) pojedinih SUSTAVA, informacijskim stručnjacima danas preostaje da ovladaju i dijelom poslova koji se tiču implementacije uvijek danog softvera i grafičkih rješenja ( webmaster ) te postupcima digitalizacije i izrade metapodataka ( digitalni knjižničar ), a ponekad i kreiranja samog sadržaja (kod pisanja uputa za korisnike, anotacija i sl.). Poseban slučaj predstavljaju poslovi kreiranja ekspertnih sustava ( inženjer znanja ). |
|
ZNANJA se odnose na vještine - obično je riječ o tehnologijama, standardima, jezicima, tehnikama - kojima informacijski stručnjak nužno mora ovladati kako bi obavio zadane POSLOVE koje zahtjevaju pojedini SUSTAVI. Iako se danas informacijska arhitektura smatra sastavnim dijelom web dizajna, za informacijske stručnjake koji sudjeluju u izgradnji i održavanju ovako složenih jezičnih informacijskih sustava ona, kao njihov posao, zauzima ključnu ulogu. Poznavanje osnova web dizajna, baza podataka i programskih jezika, odatle, predstavljaju samo dodatnu nužnu podlogu. Sa druge strane, korištenje navedenih SUSTAVA (od kojih je najznačajniji njen modus pretraživanja) zahtjeva od informacijskog specijaliste da ovlada različitim vještinama, od tehnika pretraživanja preko znanja o informacijskom ponašanju i pismenosti korisnika pa sve do pisanja sažetih i razgovjetnih uputa za uporabu SUSTAVA ... |
|
© VRZ ( u probnom periodu ) GKSB 2004 webmaster / web urednik: BB datum zadnje izmjene: 13.04.2005. |